Domaća tipografija


#1

Jedan zanimljiv članak o Kostić Type Foundryju je objavljen u MyFonts Creative Characters seriji. Riječ je o ocu i sinu koji se bave tipografijom i imaju već neke dosta popularne fontove iza sebe. Breakers je jedan njihov popularan font npr.

Imaju i zanimljivu interaktivnu web stranicu koja generira cijeli članak prema riječi koju upišete (pretražujući Wikipediju).

Znate li još neke dobre domaće fontove možda ili dobre materijale za čitanje o toj temi? Postoje li možda neki otvoreni domaći fontovi koji bi bili prikladni za open source projekte kao npr. fontovi iz Google Fonts kolekcije?

Inače, ako nekoga zanima ulazak u ovo područje, open source program za izradu fontova FontForge postaje sve bolji i bolji zadnje vrijeme (i dokumentacija im se jako popravila). Što se teorije tiče, The League of Moveable Type ima dobar newsletter koji vam u seriji mailova objašnjava osnovne koncepte i vodi vas kroz zadatke za izradu vlastitog fonta.


#2

Još jedan dobar resurs za učenje pojmova iz tipografije i bolje razumijevanje svojstava nekih fontova:

Opisuje detalje pojedinih elemenata i daje malo konteksta o tome kako ih razni fontovi prikazuju.


#3

Još jedno pismo je Ingra koju je dizajnirao Ermin Međedović. Nabasao sam na jedan intervju s autorom ovdje.


#4

Inače, dok tako malo istražujem povijest tipografije i dizajna na ovim prostorima, shvatio sam koliko je teško uloviti evoluciju stila prije i poslije 90-ih. Nije toliko neobično, obzirom da je čest stav poput ovoga u tekstu o novom fontu “Ilica” izrađenog za nove ploče s nazivima ulica u Zagrebu:

[Ostatak stare zagrebačke ulične signalizacije] je stihijski nastajao povijesnim nagomilavanjem različitih elemenata i varijanti, autentičnosti izričaja ili autorstva u njoj gotovo i nema […]

Danas su stari natpisi uglavnom uklonjeni, iako mislim da bi se dalo diskutirati o nekim aspektima funkcionalnosti (prvenstveno čitljivosti) novih natpisa u usporedbi sa starima. Ne bih se baš složio ni da nije postojao zajednički stil do sada, obzirom da su mi ovakvi natpisi ostali urezani u pamćenju po više-manje cijelom gradu.

Malo detaljniji kritički osvrt na novi dizajn dostupan je na pogledaj.to portalu. Tekst iznosi po meni prilično dobar stav:

[…] stare (često posve funkcionalne i točne) ploče svjedoče o kulturnoj aktivnosti svoga vremena, povijesti dizajna, dokazuju da grad postoji i od ranije, konačno, da smo svi samo dio nečega trajnijeg od nas samih.

Dejan Kršić je napisao duži tekst na temu odnosa danas prema dizajnu iz SFRJ – malo dublje ulazi u cijelu tu problematiku nepotrebnog miješanja percepcije dizajna, tj. stručnog razvoja i otpora prema starijim političkim paradigmama. Uglavnom, puno je posla ostalo u sistematizaciji povijesti dizajna s ovih prostora dok ne dođemo do pokrivenosti kakvu nude u SAD-u – npr. izvrsna digitalna kolekcija Smithsonian muzeja dizajna Cooper Hewitt (pretraga po boji je luda!) ili javna knjižnica New Yorka. Ovakve kolekcije naravno onda inspiriraju umjetnike i potiču osebujan stil kinematografije (Mad Men, Jackie Brown, …) koje dovode do toga da više znamo o stilovima kroz desetljeća u SAD-u nego kod nas :smiley:. Doduše, pojavilo se par pozitivnih primjera i kod nas u zadnje vrijeme, npr. odlične su mi serije Crno-bijeli svijet i dokumentarni Betonski spavači.


#5

Inače, kako bi znali cijeniti i prepoznavati neke tipografske detalje, ovaj lijepo dizajnirani “tipografski rječnik” vam objašnjava i ilustrira sve tipografske nazive. Sličan je terminologiju koju sam prethodno već polinkao, ali je nešto detaljniji.